Potrebno je razlikovati berzanski kurs kod prve prodaje efekata (emisioni berzanski kurs), koji se utvrđuje na osnovu procene ponude i tražnje, od berzanskog kursa kod druge i svake dalje prodaje koji se formira na osnovu efektivne ponude i tražnje na berzi.
Takođe postoji distinkcija između berzanskog kursa jednog efekta i njegove tržišne vrednosti, koja može biti jednaka kursu, ispod ili iznad kursa.
Berzanski kurs predstavlja odnos ponude i tražnje za konkretnim efektom na tačno utvrđenoj bazi i to tačno u određeno vreme, a njegova tržišna vrednost je ustvari cena po kojoj se efekat kupuje i prodaje na svim drugim mestima i na sve druge načine.
Utvrđivanje berzanskog kursa se uvek odnosi na konkretan efekat, berzu, konkretno radno vreme berze i na konkretne uslove, pravila i običaje. Osnov za utvrđivanje kursa su berzanske knjige u kojima se evidentiraju svi nalozi za kupovinu ili prodaju prijavljeni od strane ovlašćenih berzanskih učesnika. Na bazi ovakve evidencije odgovorno lice na berzanskom pultu utvrđuje kotacioni kurs.
Nakon utvrđivanja berzanskog kursa, odnosno kotacije određenog efekta, odgovorno lice na berzi je obavezno da ovako utvrđen kurs učini javnim.
Objavljivanje berzanskog kursa se vrši u berzanskim biltenima, novinama ili dostavljanjem berzanskog izveštaja na određeno mesto koje je dostupno javnosti. U današnjim, savremenim uslovima poslovanja, sve kotacije sa jedne berze se elektronski prenose u zajednički kompjuterski centar iz koga se vrši dalja distribucija svim zainteresovanim učesnicima – članovima tog centra.
4.2. Status osnivača i funkcija trgovaca na berzi
Berza je takva instiucija kod koje je funkcija trgovca-posrednika odvojena i stavljena iznad statusa osnivača-vlasnika. Kod vecine berzi ovo se poklapa, a ako ne status osnivača stoji u drugom planu. Najveća korist koju neko preduzeće kao osnivač berze može da ima je ulazak u prvi krug trgovanja bilo direktno bilo preko ovlašćenih igrača. Dividenda se retko raspodeljuje akcionarima i to takodje podstiče država radi ulaganja u stalni razvoj berzanskog tržista koje je od vitalne važnosti za privredu i ekonomiju zemlje.
Ukoliko bi se, na osnovu uloge vlasnika, izvlačila korist ovo jednostavno tržiste bi prestalo da postoji jer jedinu povlasticu koju ono priznaje je umešnost trgovanja i pouzdanost poslovanja. Članu berze je osnovna korist sto bolja organizacija trgovanja iz koje on vuče dobit za sebe igrajuci na berzi. Ako, znači želi uspesno da posluje mora da ostvari dobit na berzi i pre godisnje podele dividendi na osnovu posedovanja akcija berze.
Sukob je čest izmedju vlasnika i članova. Prvi uvek misle da su dividende niske a drugi imaju osecaj da su njihovi poslovni interesi potisnuti u drugi plan. To se dešava sve dok se status vlasnika i posrednika ne spoje u jedno.
4.3. Centar zajedničkog poslovanja
Za sve berze karakteristično je to da u svom centru razvijaju obračunsku i garancijsku funkciju, kontrolu predmeta poslovanja i učesnika u trgovanju, mehanizam prikupljanja, obrade i isticanja ponude i tražnje i njihovo uparivanje, uključujuci i zaključivanje transakcija. Osim ovih opstih funkcija na robnim berzama se razvijaju i posebne funkcije obezbedjivanja, skladištenja robe i njegovog pretovara…
4.4. Kontrola trgovanja
Kontrola trgovanja je nastala zbog sigurnosti trgovanja i na njoj dan-danas počiva. Pravila ponašanja na berzi veoma su striktna i obuhvataju svaku pojedinost, od samog isticanja ponude i tražnje i zaključivanja poslova, do etičkog kodeksa posrednika.
Nadležni berzanski organi vode računa o primenjivanju i poštovanju uzansa i reaguju veoma rigorozno pri svakom njihovom narušavanju. Sto se same berze tiče, najveca kazna je isključenje iz trgovanja, ali zahvaljujuci državi kazna za prestupe na berzi povlači i mnoge oštrije mere za koje su nadležni državni organi.
Arbitraža predstavlja neku vrstu prvostepenog berzanskog suda, čije odluke važe za igrače na berzi. Članove arbitraže obično biraju osnivači berze, a često su naimenovani i od strane državnih organa.
Kontrola se ne zaustavlja samo na onima koji trguju vec i obuhvata i ono čime se trguje. Sigurnost trgovanja zahteva da se tačno zna kojeg kvaliteta je ono čime se trguje i za to postoje posebna radna tela odnosno listing. Na osnovu stava ovih komisija hartije se uvode u trgovanje. Hartije koje izdaju države uvek se smatraju najkvalitetnijim i na američkim berzama se nazivaju "blue chips" po plavim žetonima.
4.5. Poslovi na reč
Razvitak poslovanja zahtevao je postavljanje kontrole kvaliteta i kvantiteta da bi zaista bila omogucena trgovina na reč. Berza angažuje mnoge agencije za procenu kvaliteta, u okviru nekih se nalaze i sami organi procene kvaliteta. Drugi imperativ berzanskog poslovanja je brzina i efikasnost. On je učinio da se od kontrole robe ode dalje i postave kriterijumi kvaliteta i količine da bi odredjena roba bila predmet trgovanja na berzi. Tako se došlo do standardizacije predmeta trgovanja koja se razvijala paralelno sa obimom trgovine.
Manipulacija predmetom trgovanja obuhvata, kao veoma važan deo i način smeštanja robe, njeno formiranje u osnovne količine koje je berza propisala kao standardne, zatim način otpreme i preuzimanje robe. Ovo je u berzansku igru uvelo i ovlašćena skladišta koja sa robom postupaju u skladu sa berzanskim standardima.
4.6. Spontanost nastanka
Jedna reč koja najbolje opisuje nastanak berze je spontanost. Berza je formirana kao potpuno prirodno potrebna organizacija zarad saradnje i ostvarivanja interesa njenih učesnika. Počevši da se sastaju i obrazuju krug poverljivih ljudi koji su bili garancija sigurne trgovine, ne razmišljajuci o obrazovanju jezgra tj. institucije koja je dosla kao odgovor na proširivanje trgovine i neophodnosti za propisivanjem standarda i uzansa trgovanja. Na taj način je ugušena spontanost koja je sada promenila oblik u sigurnost i poverenje.
Njen osnovni smisao je usavršavanje procesa trgovanja. Svako iskakanje ostavlja ovaj osetljiv mehanizam bez sadržaja. Zaostajanje za razvojem okolnog tržista, neodgovaranje na izazove koje ono dnevno postavlja pred svoje aktere, postepeno guši berzu.
Ona mora do kraja da ispunjava osnovni razlog svog nastanka: omogućavanje sopstvenim igračima da trguju jednostavnije, sigurnije i efikasnije. Bez toga ova institucija gubi svoj smisao.
4.7. Uskladjenost sa okruženjem
Nužnost razvoja koji je bio uskladjen sa okruženjem je očigledna. Jedno vreme je zavisila od predmeta trgovanja u neposrednom okruženju da bi se u savremenom svetu pretvorila u svetsko tržiste na kome se razmenjuju sve vrste materijala kojima se trguje svuda u svetu. Razlog za to je pokretljivost tržista, dobra komunikacija i svodjenje geografskih barijera na najmanju mogucu meru. Klasičan primer njujorska i londonska berza.
Veliki je značaj i same berze za njeno okruženje. Osnova za trgovinu je bila standardizacija predmeta i procesa trgovanja. To je donelo velike blagodati svim učesnicima na tržistu, a takodje i stvaranje dodatnih finansijskih instrumenata za zadovoljavanje potreba učesnika tržista, tako smo dobili standardizovane terminske ugovore a kasnije finansijske derivate fjučerse i opcije.
4.8. Država i berza
Berza je prvobitno nastala bez pomoci države, ali bez nje nije mogla da se razvija. Država je omogucila dva ključna principa sigurnost i poverenje.
U okviru berze država se pojavljuje dvojako. Preko državnih i paradržavnih formacija, fondova i preduzeca ona direktno učestvuje u trgovini i to onim predmetima i u vremenu kada je to ključno za funkcionisanje privrede u celini. U tom nastupu država svakako uživa mogucnosti drukčijeg pristupa procesu trgovanja, ali se u osnovi podvrgava osnovnim pravilima berzanskog poslovanja.
Drugi način ulaska države na berzu je u ulozi kontrolora. Ova delatnost je postala neophodna jer su dogadjanja na berzama poprimila multiplikatorski efekat. Kao sto utiče na usavršavanje okruženja, isto tako su bile moguće negativne pojave koje su pretile da se prošire u koncentričnim talasima na celu ekonomiju. Primer: krah njujorške berze i britanski zakon Bubble Act kojim država preuzima na sebe kontrolu.
Vremenom odnosi izmedju države i berze postaju složeniji što je stvorilo neophodnost formiranja posebnih organa-posrednika izmedju države i berzi – Komisije.
Njena nadležnost je zaštita šireg okruženja od onoga sto se dešava na berzi, ali i zastitu berze od preterane regulacije države. Postoji prag koji država ne sme preći a to je autonomnost berze kao institucije koja sama reguliše osnovne pojedinačne odnose i institucionalizuje ih. Berza i država su dva sistema koji su prepliću ali ni jedan ne sme da bude hijeararhijski nadredjen drugom jer to ugrožava njihove osnovne funkcije.
4.9 Poverenje medju igračima
Poverenje i sigurnost su dva pojma koja u sebi sažimaju suštinu berzanskog načina trgovanja. Ta dva pojma predstavljaju procese i stanja koja su važna za svaku organizaciju u protivnom nema prosperiteta. Berza na podnosi nikakvo medjustanje ili drugačiju organizaciju. Ona je kao savršen proizvod i jedino takva može da funkcioniše.
Kako je država iskoristila pravo da institualizuje silu tako je berza institualizovala poverenje i sigurnost. Tu nastaje prekretnica od spontanog, prijateljskog poverenja, ka instituciji poverenja kao osnovnoj odlici tog načina i mesta trgovanja. Taj proces, kasnije, postaje složeniji i biva preuzet od strane posebnih organa berze, a prema zahtevima koje namece razvoj tržista.
Neposredna institucializacija poprima oblik zbirki pravila, preuzetih iz prava, kao i nastalih ad hoc – na parketu, zatim berzanskim pravom i autonomnim berzanskim sudstvom – arbitražom.
Previous article:
BERZA (prvi deo) (13 years ago)
Next article:
PODELA ORUZIJA (13 years ago)